Prehrambena Industrija - Crna Gora

Hrana iz Crne Gore bez carina u Rusiju

Crnogorskim proizvođačima vina, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća, piva i vode, zatim onim iz drvne industrije i građevinarstva biće, kako se očekuje, od Nove godine omogućen izvoz proizvoda bez carina na tržište Rusije.

Istraživanje Pobjede pokazalo je da proizvođačima ova povoljnost neće biti presudna za proboj na to tržište, nego ispunjavanje rigoroznih standarda koji važe prilikom uvoza u Rusiju.

Zahtjevi

Iako je nešto više od dva mjeseca od najavljenog potpisivanja sporazuma o bescarinskom režimu, iz Ministarstva poljoprivrede i Privredne komore Crne Gore nijesmo uspjeli dobiti odgovor na nekoliko pitanja, između ostalih i na ono - kakvi su zahtjevi ruskog tržišta.

S obzirom da je Crna Gora još dok je bila u zajednici sa Srbijom u bivšoj SRJ imala sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, informisali smo se kod susjeda. Na sajtu srpske Privredne komore i asocijacija privrednika postoje detaljna uputstva za proizvođače koji žele da proizvode plasiraju na tržište Rusije. Tako smo i shvatili da, i pored bescarinske povoljnosti, kamen spoticanja za mnoge crnogorske proizvođače može da bude i standard, koji je često zahtjevniji od evropskih i drugih međunarodnih standarda.

Ovaj standard pod nazivom GOST R važi za Rusiju, ali i tržišta još jedanaest zemalja evroazijskog regiona. Da bi proizvod mogao dobiti taj sertifikat i osvojiti pravo da može preći granicu te zemlje, moraju se zadovoljiti zahtjevni uslovi koji znače prije svega visok kvalitet. Do sada najviši standardi koje su osvojili naši proizvođači, kao što su HACCP i ISO, neće biti dovoljni.

Da proizvođači, za razliku od institucija, imaju veći interes da ispitaju potencijalna tržišta, dokazano je i u razgovoru na ovu temu sa nekima od njih.

Sertifikati

Vlasnik Mesne industrije „Goranović“ Đorđije Goranović kazao nam je da je u dobroj mjeri upoznat sa pomenutim standardima. Vjeruje, kako je rekao, da će njegova kompanija dobiti GOST R sertifikat i da će njegovi proizvodi biti konkurentni na ruskom tržištu.

- U crnogorskoj agroindustriji ima proizvođača koji imaju adekvatne kapacitete, količine i kvalitet za rusko tržište koje je cilj svih velikih evropskih i kompanija iz regiona. Standard koji se traži ne razlikuje se mnogo od zahtjeva i standarda EU, ali to tržište ima svoje specifičnosti. Siguran sam da nekoliko kompanija iz Crne Gore imaju veliku šansu da dobiju potreban sertifikat, a pred nama je da u narednom periodu obezbijedimo preduslove za to – kaže Goranović.

Prema njegovim riječima, uskoro se očekuje posjeta predstavnika ruske veterinarske, ali i fitosanitarne uprave, koji će obići domaće objekte, a konkretno mesnoj industriji daće smjernice za ispunjavanje neophodnih standarda.

Prema informacijama Pobjede, trenutno se iz Crne Gore u Rusiju najviše, oko 90 odsto, izvozi vino i drugi proizvodi Plantaža i upravo vino je bilo jedno od najtežih pregovaračkih pitanja tokom pregovora o bescarinskom režimu sa Rusijom.

Vino

Direktor izvoza u Plantažama Nikola Perović za Pobjedu kaže da će oslobađanje vina od carina za rusko tržište omogućiti još bolju prodaju tog proizvoda, koja je inače u posljednje četiri godine porasla osam puta.

On kaže da je rusko tržište za Plantaže postalo jedno od strateških, prije svega zahvaljujući dobroj saradnji sa velikim ruskim kompanijama – uvoznicima na to tržište.

- Postojeća carina na uvoz vina u Rusiju je 15 odsto. Ukidanje ove značajne cifre imaće za nas pozitivne efekte. Neće se za toliko sniziti cijena naših proizvoda u ruskim marketima, s obzirom na užu elastičnost cijena kada one treba da spuste, ali će biti značajna ušteda našim uvoznicima u formiranju krajnje cijene. To otvara prostor za veća ulaganja u marketing i nadamo se boljoj prodaji – kaže Perović.

On kaže da Plantažama nije bilo teško da dobiju sertifikat koji važi za rusko tržište, jer su to za njih uradili njihovi distributeri, koji imaju ustaljene mehanizme sertifikovanja za svoje klijente. Perović predlaže ostalim crnogorskim proizvođačima da prvo nađu dobre distributere.

- Ako budu radili sami biće teže, jer je ruski sistem sertifikovanja izuzetno komplikovan – savjetuje Perović.

Daleko je Moskva

Rusko tržište, zbog nedostižnih zahtjeva za kvalitet, ,,u širokom luku“ zaobilaze crnogorski otkupljivači povrća.

Vlasnik firme ,,Red komerc“ Edo Mušović kaže za Pobjedu da ove godine on a, koliko mu je poznato, i njegove kolege nijesu izvozili povrće za Rusiju.

- Do prošle godine sam izvozio u Rusiju. Prošle godine preko Srbije, a ove nijesam smio rizikovati zbog kvaliteta povrća koje sam otkupio. Zahtjeva i uslova je previše. Svaki plod mora biti određene boje, oblika, zrelosti, veličine i još dosta toga, sve na tri lista papira. Ako nađu tri gajbe da nešto nije u redu, sve vraćaju. Skup je i transport – oko 5.000 eura, a traje minimum sedam dana. Preveliki su rizici za to tržište – kaže Mušović.

Neisplativ izvoz flaširane vode

Udaljenost Rusije presudna je u slučaju crnogorskih proizvođača flaširane vode, jer zbog troškova transporta nijesu konkurentni na tom tržištu i u slučaju oslobađanja od carina.

- I ranije smo pokušali da izvozimo na rusko tržište. Kvalitet nam nije problem, ali kada se na cijenu osnovnog proizvoda dodaju troškovi transporta i distribucije ozbiljno se prekorači maloprodajna cijena koja vlada na tom tržištu - kaže za Pobjedu direktor kolašinske fabrike Lipovo (Monte Akva) Vladan Drašković.

On navodi da za vodu, koja je gabaritan i jeftin proizvod, nije isplativ transport na više od nekoliko stotina kilometara, pa ni u slučaju oslobađanja od carina.

Drašković kaže da mu nije poznato da je neki drugi proizvođač vode iz Crne Gore i regiona napravio uspjeh na ruskom tržištu.

Tabela

Tabele sa podacima o robnoj razmjeni Crne Gore i Rusije jedino su što smo dobili iz Privredne komore. Iz tabela se vidi da se iz naše zemlje u prvih osam mjeseci ove godine najviše izvozilo piće, alkohol i sirće Plantaža, zatim voće, knjige, novine, slike, kao i biljke... U tom periodu izvezeno je proizvoda u vrijednosti od 1,4 milion eura, a iz Rusije uvezeno 4,6 miliona eura.